Kada se mogu sjeći nokti i uklanjati dlake sa tijela, 9. dana zul-hidždžeta poslije akšama ili tek nakon što se zakolje kurban?

Generalno gledajući, kod islamskih učenjaka postoje razilaženja da li je propisano da čovjek koji hoće klati kurban treba da se susteže od skraćivanja nokata i uzimanja dlaka ili kose sa svoga tijela. Lično sam stava, shodno hadisima Allahovog Poslanika, alejhi selatu ve selam, da je propisano, pohvalno i lijepo da insan koji je kupio već kurban, nanijetio je klati kurban, da od početka zul-hidždžeta, znači zul-hidždže je mjesec u kojem je Kurban-bajram, da od početka mjeseca čovjek više ne skraćuje nokte i ne uzima ništa od kose sa svoga tijela. To je znači da se čovjek strpi deset dana.

Prvo, znači to je propis, kao propis je potvrđen. S druge strane, kada prestaje ta, da kažemo, zabrana? Ta zabrana je jasno definisana riječima Allahovog Poslanika, alejhi selatu ve selam, kada je kazao Allahov Poslanik: "Men kane lehu zibhun jezbehuhu fe iza uhille hilalu zil-hidždžeti fela je'huzenne min ša'rihi vela min azfarihi šej'en hatta judahhije." Kaže Allahov Poslanik, alejhi selam, u ovom hadisu kojeg bilježi imam Muslim: "Onaj ko bude imao kurban kojeg želi da zakolje na dan Bajrama, od momenta kada nastupi mjesec zul-hidždže neka se susteže i neka ništa ne uzima od dlaka sa svoga tijela i neka ne skraćuje nokte", i ovdje se kaže na kraju: "sve dok ne zakolje svoj kurban." Znači, Allahov Poslanik nam je jasno precizirao od kada do kada se treba suzdržavati od spomenutih stvari. Od nastupanja mjeseca zul-hidždžeta do momenta klanja kurbana. Tako da, ako bi se desilo da čovjek nije u mogućnosti zaklati prvi dan Bajrama kurban, zaklaće ga drugi dan ili treći dan, on neće skraćivati nokte i neće uzimati ništa od dlaka i kose sa svoga tijela sve dok ne zakolje kurban. Da li će to biti prvog dana, drugog dana ili trećeg dana, ali je znači propis vezan za njegovo klanje kurbana.