Zanima me da li je grijeh plakati u namazu?

Imamo vjerodostojne hadise u kojima je zabilježeno da je Allahov Poslanik, alejhi selatu vesselam, znao plakati u namazu i da su plakali ashabi iza njega. Tako da, islamski učenjaci su kazali, plakanje možemo podijeliti u dvije kategorije. Imamo plakanje koje je nastalo kao plod razmišljanja o namazu, o Kur'anu, o Džennetu, o Džehennemu i onome što se uči u namazu. Takvo, takvo plakanje u namazu je lijepo, dozvoljeno i pohvalno. Znači plakati u namazu zato što čovjek razmišlja o onome što se uči, govor o Allahu, govor o Džennetu, govor o Džehennemu, govor o nagradi, govor o patnji, i kao plod toga čovjek plače u namazu, to je ako Bog da dozvoljeno. Imamo drugu vrstu plakanja, to je plakanje zbog određenih dunjalučkih pritisaka, iskušenja ili ne daj Bože nekada bolova. Jednostavno nekada čovjek ima bolove. U takvoj situaciji čovjek bi se trebao truditi svakako da to plakanje, da kažemo, savlada, pobijedi i da jednostavno se trudi da ne plače. Ali ako bi ga to plakanje nadvladalo, inšallah namaz je validan, ispravan, ali je bitno da čovjek prilikom plakanja ne ispušta nikakve glasove. Znači da ne jeca, da ne plače, da ne spominje nikakve riječi, da jednostavno pusti samo da suze znači teku, to ako Bog da ne kvari namaz. Znači imamo dvije vrste plakanja. Imamo plakanje iz straha prema Allahu kao razlog razmišljanja o onome što učimo, i to plakanje je pohvalno i dozvoljeno u namazu. Imamo drugu vrstu plakanja koje je nastalo kao plod ili dunjalučkih iskušenja, čovjek u namazu sjeti se kako mu je neko učinio zulum, nepravdu, slagao, potvorio i jednostavno kao plod toga zaplače, ili ne daj Bože čovjek zbog bolova počne plakati, ne može se više strpiti. Takvo plakanje ne kvari namaz, ne kvari namaz, ali je bitno da ne dođe do izgovora bilo kakvih riječi ili harfova. Tako da ako se inšallah insan suzdrži i to budu samo suze, ako Bog da to ne kvari njegov namaz.